Izbori u Srbiji: IPSOS i CeSID: Izlaznost do 14 časova - 46,4 odsto birača
Опширније Краће B.B. Čitaj mi: Vanredni parlamentarni izbori održavaju se danas u Srbiji, a biračka mjesta, kako je predviđeno, biće otvorena od 7 do 20 časova. Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a izbori se održavaju na 8.392 biračka mjesta, od kojih su 29 u zavodima za izvršenje sankcija i 93 u in»»»
Izbori u Srbiji: Izlaznost do 13 sati 41,1 odsto, ima i nepravilnosti na biračkim mjestima
Опширније Краће B.B. Čitaj mi: Vanredni parlamentarni izbori održavaju se danas u Srbiji, a biračka mjesta, kako je predviđeno, biće otvorena od 7 do 20 časova. Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a izbori se održavaju na 8.392 biračka mjesta, od kojih su 29 u zavodima za izvršenje sankcija i 93 u in»»»
Izbori u Srbiji: RIK: Do 12 časova glasalo 34,55 odsto birača
Опширније Краће B.B. Vanredni parlamentarni izbori održavaju se danas u Srbiji, a biračka mjesta, kako je predviđeno, biće otvorena od 7 do 20 časova. Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a izbori se održavaju na 8.392 biračka mjesta, od kojih su 29 u zavodima za izvršenje sankcija i 93 u inostranstvu»»»
Izbori u Srbiji: IPSOS i CeSID: Izlaznost do 11 sati 27,3 odsto
Опширније Краће B.B. Vanredni parlamentarni izbori održavaju se danas u Srbiji, a biračka mjesta, kako je predviđeno, biće otvorena od 7 do 20 časova. Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a izbori se održavaju na 8.392 biračka mjesta, od kojih su 29 u zavodima za izvršenje sankcija i 93 u inostranstvu»»»
Izbori u Srbiji: CRTA: Izlaznost do 10 sati 19,8 odsto, gotovo dvostruko veća nego 2023.
Опширније Краће B.B. Vanredni parlamentarni izbori održavaju se danas u Srbiji, a biračka mjesta, kako je predviđeno, biće otvorena od 7 do 20 časova. Pravo glasa ima 6.451.292 birača, a izbori se održavaju na 8.392 biračka mjesta, od kojih su 29 u zavodima za izvršenje sankcija i 93 u inostranstvu»»»
Bolsonaro ili Lula: Zašto su izbori u Brazilu važni za planetu
Drugi krug predsjedničkih izbora u Brazilu održava se 25. oktobra. U prvom krugu Flavio Bolsonaro završio je ispred aktuelnog predsjednika Luiza Inasija Lule da Silve, sa oko 47 odsto glasova prema 45 odsto, iako su mnoge predizborne ankete očekivale da će Lula biti u prednosti Malo je nacionalnih »»»
Predsjednički izbori u Bugarskoj: Spoljna politika je ključna tema
Predizbornu kampanju za predsjedničke izbore u Bugarskoj obilježili su napadi dronovima na brodove u Crnom moru i smanjena podrška vlade Ukrajini. Spoljna politika jedan je od ključnih faktora u prvom krugu izbora. Šest mjeseci nakon parlamentarnih izbora Bugarska bira novog predsjednika države. Ia»»»
Spajić: Investitori danas ulažu u zemlju koja je na pragu članstva u EU
Investitori koji danas ulaze na crnogorsko tržište dolaze u zemlju koja je na pragu članstva u EU, saopštio je premijer Milojko Spajić i dodao da će se uspjeh naredne decenije mjeriti time gdje novac od investicija završava. “Crna Gora je na pragu Evropske unije. Investitori koji danas ulaze na naš»»»
Džimijev bazen i Barešićev spomenik: Dvostruka mjerila hrvatske politike
Zagreb ima pravo da traži poštovanje žrtava Morinja. Ali vjerodostojnost tog zahtjeva zavisi i od odnosa prema ubijenom Vladimiru Roloviću, žrtvama Lore i javnim počastima ljudima čija je krivična odgovornost odavno utvrđena. Piše: Nikola Popović Ime kotorskog bazena postalo je pitanje međudržavnih»»»
Spajić: Investitori danas ulažu u zemlju na pragu članstva u EU
Premijer je kazao da ove godine, dok obilježavamo 20 godina nezavisnosti, Crna Gora je samo u periodu od januara do jula ostvarila 544 miliona eura stranih direktnih investicija i zahvalio na ukazanom povjerenju Investitori koji danas ulaze na crnogorsko tržište dolaze u zemlju koja je na pragu čla»»»
Spajić: Pokrenuli smo 14 partnerskih projekata, usvojili deset memoranduma i predstavili četiri strateška partnerstva
Mi. M. Premijer Milojko Spajić saopštio je na Investicionoj konferenciji Evropska unija – Crna Gora u Herceg Novom da je tokom protekle godine pokrenuto 14 partnerskih projekata, usvojeno deset memoranduma i predstavljena četiri strateška investiciona partnerstva. Kao primjer uspješne saradnje nave»»»
Azerbejdžan: Protesti zbog zabrane hidžaba u školama
Spor oko pravila o hidžabu u školama u Azerbejdžanu doveo je do protesta đaka i prerastao u raspravu o sekularnom obrazovanju i političkom uticaju Turske i Irana. Spor oko hidžaba u azerbejdžanskim školama izazvao je proteste u zemlji, ali i neobičnu razmjenu oštrih kritika između političara u Azer»»»
DW: Poslije izbora u Srbiji - novi test za odnose Beograda i Podgorice
Odnosi dvije susjedne države, koji su pogoršani u posljednjih godinu dana, na novom su testu nakon izbora u Srbiji. U zavisnosti od toga ko pobijedi, može se očekivati ili nastavak konflikta ili promjena paradigme Beograda, piše Dojče vele Ni kampanja za parlamentarne izbore u Srbiji 25. oktobra ni»»»
Proširenje EU i veto: Ko koga blokira i zašto?
Posljednje proširenje Evropske unije bilo je 1. jula 2013. godine, kada je Hrvatska postala 28. članica. Sedam godina kasnije uslijedio je Bregzit, Ujedinjeno Kraljevstvo je napustilo EU, koja od tada ima 27 članica. Pojedine članice Evropske unije sve češće koriste pravo veta u pristupnom procesu »»»
Ko koga blokira oko članstva u EU i zašto: Hrvatska i Crnu Goru i Srbiju, Grčka Albaniju...
Konačno, poslije toliko godina, EU bi ponovo mogla da dobije 28. članicu: Crna Gora bi mogla već u narednim mjesecima da završi pristupne pregovore i početkom 2028. uđe u EU. Međutim, Hrvatska je uputila niz zahtjeva i mogla bi da uloži veto na pristupanje Crne Gore Posljednje proširenje Evropske u»»»
Nasilje, zlato i kriza u Burkini Faso: Ibrahim Traore obećava preporod, ali šta se događa
Raskid sa Francuskom, približavanje Rusiji, regionalni savez i otvaranje nacionalne rafinerije zlata uklapaju se u projekat koji vlast predstavlja kao pokušaj da se veća kontrola nad bezbjednošću i prirodnim bogatstvima vrati u domaće ruke. Istovremeno, formalno raspuštanje političkih stranaka i pr»»»
Njemačka desnica i ljevica zajedno: AfD i BSW traže kraj pomoći Ukrajini
Pokrajinski parlament Saksonije-Anhalta zahtijeva da Njemačka pod hitno prekine svaku finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Parlament je tu rezoluciju usvojio na vanrednoj sjednici glasovima stranaka AfD i BSW. Obje stranke pozivaju aktuelnog pokrajinskog premijera Svena Šulcea iz redova CDU-a da se »»»
Pred izbore u Srbiji rastu pritisci na medije i oštrina propagandne kampanje
Pred izbore 25. oktobra vlast u Srbiji pojačala je kontrolu nad medijskim prostorom, dok su profesionalni mediji izloženi sve većim pritiscima. Sagovornici DW govore o jednoj od najagresivnijih kampanja do sada. Važnost predstojećih izbora u Srbiji reflektuje se i kroz aktuelnu medijsku kampanju. M»»»
Zašto dogovor Trampa i Putina neće značajno sniziti cijenu dizela?
Sa ili bez sporazuma sa Rusijom, cijene dizela na svjetskom tržištu vjerovatno neće značajnije pasti u skorijoj budućnosti. To je zaključak stručnjaka koje je konsultovao DW povodom najnovijeg dogovora američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira Putina o isporukama ruskog »»»
Brži internet i manje administrativnih prepreka ključni za digitalnu transformaciju regiona
Zapadni Balkan napreduje u razvoju 5G mreža i optičke infrastrukture, ali digitalna transformacija regiona zavisiće od toga koliko će brzo biti uklonjene administrativne prepreke, podstaknuto korišćenje brzog interneta i unaprijeđena saradnja država. To je ocijenjeno na panelu „Povezanost kao pokre»»»
Bezbjedno korišćenje vještačke inteligencije ključna vještina budućnosti
Pravilno i bezbjedno korišćenje vještačke inteligencije postaje ključna vještina za građane i javnu upravu, ali u svijetu koji se mijenja brže nego ikad, jednako su važni otpornost, cjeloživotno učenje i obrazovni sistem koji može da prati promjene. To je poručeno na panelu „Digitalne vještine i bu»»»
Kijev strahuje da postaje žrtva Trampove izborne kampanje
Sporazum Trampa i Putina o izvozu ruskog dizela izazvao je oštre reakcije Ukrajine. Bijela kuća nastoji da snizi cijene goriva uoči američkih izbora, a Kijev strahuje da postaje kolateralna žrtva unutarnje politike SAD-a. Dogovor američkog predsjednika Donalda Trampa i ruskog predsjednika Vladimira»»»
Tramp rekao da će reklamne spotove plaćati donacijama pristalica umjesto novcem poreskih o
Politički protivnici i nevladine organizacije oštro su kritikovali Trampove reklamne spotove jer je u SAD zabranjeno finansiranje predizborne kampanje novcem poreskih obveznika – a spotovi su se pojavili neposredno pred važne međuizbore u zemlji, koji se održavaju na sredini mandata Ovo nije ni šal»»»